ŽIVOTINJSKA FARMA, GLEDALIŠČE GNOSIS
Piše: Fatima Bilčević
Predstava: “Životinjska farma”, Gledališče Gnosis, Režija: Svit Vurbeški, Dramatizacija: Sarah Marn Žensko, Igraju: Nil Osmančević, Laura Lorbek, Muhamed Kalauzović, Gregor Burmec, Niko Šetar, Miha Smaka, Maša Ošlak, Vita Krump, Karolina Cep, Gašpar Marinič, Sergeja Kavaš, Eneja Sajko
Četvrti internacionalni festival srednjoškolskog teatarskog stvaralaštva, “Juventafest”, otvoren je 10. septembra predstavom “Životinjska farma”, nastaloj u produkciji Gledališča Gnosis, Druge mariborske gimnazije. Predstava u režiji Svita Vurbeškog nastala je kao adaptacija istoimenog romana Georga Orwella, za koji je sam autor istakao kako predstavlja spoj literarnog i političkog. Cjelokupna priča o farmi na kojoj se životinje bune protiv vlasnika, te ga naposlijetku tjeraju kako bi same zavladale i uspostavile jednakost, zapravo je alegorija o začaranom krugu ljudskih društveno-političkih odnosa, što se uvijek iznova reproduciraju. Ovaj model često djeluje pod krinkom ideje jednakosti, što je slučaj na Životinjskoj farmi, gdje su svi jednaki, ali su svinje ipak jednakije od ostalih. Ove Orwellove ideje mariborski učenici su prepoznali i na vrlo zanimljiv način prenijeli u svijet teatarske umjetnosti, preuzevši ne samo idejni sklop već i samu kružnu strukturu romana.
Predstava “Životinjska farma” počinje proglasom životinja o njihovoj ugroženoj poziciji, neslobodi i maltretiranju kojem ih izlaže vlasnik-tlačitelj, a koji funkcionira kao sjeme predstojeće pobune. Nakon što se zaista pobune protiv vlasnika, protjeraju ga s imanja i preuzmu vlast na farmi kojoj daju ime “Životinjska”, životinje zaista stvaraju jedan zaseban vlastiti svijet, državu sa svim simbolima koje ona mora imati, gdje vlada načelo animalizma zajedno sa sedam zapovijesti, zasnovanih na ideji jednakosti svih životinja. Ipak, kao intelektualno superiorne u odnosu na druge životinje, svinje na farmi funkcioniraju, isprva kao prećutne, a potom kao eksplicitno deklarisane vođe. Nakon kratkog vremena prividne jednakosti, blagostanja i zadovoljstva među životinjama na farmi, svinje počinju zloupotrebljavati svoju “superironost”, te na čelu s velikim vođom Napoleonom, prve krše načela animalizma i sedam zapovijesti, tako što se počinju ponašati kao ljudi, pa čak na koncu i poslovno surađivati s ljudima. Početak predstave sa proglasom u kojem se nazire obećanje utopije, korespondira s njenim krajem gdje se ta utopija izvrgla u svoju suprotnost, pa se na njenim rubovima sad nalazi nova generacija potlačenih u čijim se glavama možda već rađa novo sjeme pobune.
Učenici Druge gimnazije iz Maribora, prvenstveno odabirom teksta i glumačkom igrom, a onda i predstavom u cjelini, pokazali su kolika je važnost i aktuelnost ovog Orwellovog teksta u doba kada globalna društveno-političke scena postaje nimalo bezazlen cirkus, gdje mali ljudski životi više ne znače gotovo ništa. Glumačka ekipa je pokazala kako neprofesionalni glumci kroz svoju posvećenosti i ljubav prema teatru mogu pokazati izuzetnu, odmjerenu glumačku igru. Ništa manje pohvale ne zaslužuju scenografija i kostimografija, koje su funkcionalno dopunjavale značenja onoga što se dešava među glumcima na sceni. Na koncu, način na koji su mariborski gimnazijalci interpretirali Orwellov tekst u svojoj predstavi pokazuje ipak njihovu svijest o potrebi iznalaženja drugačijeg modela funkcioniranja društva, onog koji neće povesti ljude u smrt, ratove i propast, već će podrazumijevati zdrave ljudske odnose. Naravno, konačnog odgovora u teatru nema, već postoje samo pitanja koja, i u ovoj predstavi, tjeraju na razmišljanje i na promjenu koja kreće od svakog čovjeka ponaosob.
